Internacionalizacija uz spoj tradicije i suvremenosti

Nakon što je prvi put u HNK u Zagrebu u ožujku ove godine organiziran forum udruge Opera Europa, ubrzo je intendantica Iva Hraste Sočo izabrana u upravni odbor tog najvećeg svjetskog udruženja opernih i baletnih kuća. U tom je svojstvu, kao delegat udruge, početkom lipnja sudjelovala na Svjetskom opernom forumu u Los Angelesu, podijelivši s kolegama svoja iskustva, istodobni upijajući inovacije u poslovanju iz drugih sredina. Ujedno, na kraju je druge sezone u svojem mandatu koji bilježi uspjehe, posebno u repertoaru opere i baleta. U drugom dijelu mandata pozvala je proslavljenu dramaturginju i spisateljicu Tenu Štivičić na mjesto ravnateljice Drame. Naposljetku, HNK u Zagrebu dobiva novu scenu u Adžijinoj ulici koja je u izgradnji i otvara se u sezoni 2025/2026. te smo povodom svih spomenutih tema zamolili intendanticu da podijeli informacije s čitateljima Vijenca.

Snimila Mara Bratoš

Poštovana gospođo Hraste Sočo, morate priznati da ste na čelu institucije koja doista ima lijepu kazališnu zgradu. Poznati austrougarski arhitektonski biro Fellner-Helmer izgradio je nevjerojatnih 48 europskih kazališta, ali čini se da su u slučaju Zagreba bili posebno nadahnuti. Potvrđuju li vam to i vaši gosti, poglavito intendanti i menadžeri europskih opera, koje ste okupili ovoga ožujka?

Uistinu, kolege su bili oduševljeni, ne samo našom lijepom zgradom, nego i dosezima naših umjetnika jer smo im, osim što smo osmislili vrlo konstruktivne rasprave o produkcijskim izazovima i strateškim procesima s kojima se svi susrećemo tijekom rada u našim kazalištima, prikazali i naše baletne i operne uspješnice.

Nedugo nakon Europskog opernog foruma i edukativnog programa opernih menadžera u ožujku, stigla je vijest da vas je Opera Europa izabrala u svoj upravni odbor. Što to znači za vas i koje su dobrobiti za zagrebački HNK?

Velika mi je čast i priznanje sudjelovati u upravnom odboru najveće europske udruge opernih kazališta. Zadatak nam je programski, ali i upravljački oblikovati i usmjeravati naše zajedničko djelovanje, a na forumima i konferencijama koje održavamo nekoliko puta godišnje analiziramo i pronalazimo rješenja za mnoge izazove s kojima se svakodnevno susrećemo. Također, aspekt umrežavanja u međunarodnom okviru koji nam omogućuje Opera Europa pruža nam platformu za bolju međusobnu suradnju, posebno u vidu koprodukcija i gostovanja. Za HNK u Zagrebu moje članstvo u takvoj organizaciji znači dodatne mogućnosti pozicioniranja našeg kazališta na europskoj kulturnoj mapi, ali, posljedično, i mogućnost da naša publika dobije uvid u europske kazališne trendove.

Predstavljali ste udrugu na Svjetskoj opernoj konferenciji u Los Angelesu početkom prošlog mjeseca. Bili ste među 500 sudionika iz 33 zemlje svijeta sa 6 kontinenata, a sve ih povezuje opera zapadnoeuropske tradicije – Verdi, Puccini, Wagner i Mozart. Kakav je osjećaj i kolika je odgovornost biti predstavnik neposredne blizine izvorišta tog repertoara?

Na konferenciji smo razmijenili iskustva iz područja operne umjetnosti, razgovarali o upravljačkim strategijama u aktualnom trenutku te o razvoju i budućnosti opere kao umjetničke forme. Sudjelovala sam i na sastanku svih članova upravnih odbora organizacija Opera America, Opera Europa, Ópera Latinoamérica i Udruženja za operu Kanada tijekom kojeg su do izražaja došle i naše razlike, ne samo u smislu financiranja našeg djelovanja, već i različitim pogledima na razne aspekte našeg rada, primjerice dinamiku naručivanja novih opera.

Koliko vam je u repertoaru važna i suvremenost, uz njegovanje klasike i tradicije? Kakav ste programski koncept postavili u slaganju sezone?

Pri koncipiranju programa nastojimo balansirati između klasičnih i suvremenih naslova u sve tri umjetničke cjeline, odnosno prikazivati svjetske i hrvatske klasike na suvremeni način. Upravo taj balans omogućava našoj publici uvid u suvremene tendencije, ali doprinosi i očuvanju naše nacionalne i svjetske baštine u drami, operi i baletu. 

Što se tiče baleta, svoj ste mandat počeli rješavanjem statusa starijih baletnih umjetnika koji su stekli uvjete za mirovinu, zahvaljujući novom Zakonu o kazalištima. Za 33 oslobođena radna mjesta organizirali ste međunarodnu audiciju na koju se javilo nevjerojatnih 1200 kandidata iz cijelog svijeta, od kojih samo 6 iz Hrvatske. Što HNK može poduzeti po tom pitanju?

Uz konstantnu pomoć koju pružamo našoj srednjoj baletnoj školi, nedavno smo se odlučili i na dodatni korak – osnivanje Baletnog studija na čelu s Tomislavom Petranovićem kako bismo dali još veću važnost očuvanju hrvatskog baletnog korpusa u našem uistinu internacionalnom baletnom ansamblu.

Na nedavnoj konferenciji za medije predstavili ste svoju treću sezonu. Vaši suradnici u Baletu i Operi ostaju isti, talijanski koreograf Massimiliano Volpini i oboistica Željka Barišić Pulig. Ali, novost je na čelu Drame: pozvali ste na suradnju uglednu hrvatsku dramatičarku Tenu Štivičić.

Sa svojim suradnicima u Baletu i Operi nastavljam programski smjer kojim smo krenuli od početka mandata. Smatrala sam kako će Tena Štivičić, koja ima uspješnu međunarodnu karijeru i znanje u području dramske umjetnosti, dati novu pozitivnu energiju našem sjajnom dramskom ansamblu. Drago mi je što je prihvatila moj poziv te se pridružila našem timu, a reakcije ansambla i javnosti su odlične.

Što biste izdvojili iz sezone koja nas očekuje, pretplate su u prodaji?

Dramsku sezonu otvorit ćemo predstavom Kralj Gordogan Radovana Ivšića u režiji Renea Medvešeka, slijede Krležine Zastave u režiji Ivana Planinića, međunarodno priznati slovenski redatelj Jernej Lorenci postavit će Zločin i kaznu Dostojevskog. U opernom programu publika će vidjeti premijere Paraćeve Judite, Massenetova Werthera i Dvořákovu Rusalku.

Uz Zagrebački operni festival, nastavit ćemo i s komornim koncertima u foajeu te prikazati operu za djecu Gita i skriveni svijet.

Također, čekaju nas i tri premijerna baletna naslova: Petruška Igora Stravinskog u koreografiji Edwarda Cluga i Žar-ptica u koreografiji Maše Kolar, a u suradnji s Muzičkim biennaleom Zagreb večer tri različita skladatelja povezana s tri različita koreografa, te Carmen/Arležanka u kultnoj koreografiji Rolanda Petita.

Uređuje se novi prostor HNK u Zagrebu, u Adžijinoj ulici. Zasad su radovi u rohbau fazi. Koliki je kapacitet nove dvorane i koji će dio repertoara ona preuzeti?

Dvorana će imati 300 mjesta s modernom scenskom tehnikom, dok će pozornica biti iste veličine kao u glavnoj zgradi, uz nju orkestralna rupa za orkestar od pedesetak ljudi. Izvodit će se opere komornijeg tipa kao i suvremeni baleti te oni koji se izvode uz matricu. Na novoj sceni velike se mogućnosti otvaraju za izvođenje dramskih predstava različitih estetskih određenja, pogotovo suvremenih, tako da je njezina izgradnja velik dobitak za kazalište i za publiku. Konačno ćemo moći igrati dovoljan broj predstava za koje se često traži karta više.

Vaš mandat obilježavaju i umjetnici iz svijeta koje pozivate u program kazališta. Tako je prvu sezonu otvorio poljski tenor međunarodne karijere Piotr Beczała, a ovu zatvorio traženi svjetski bariton Željko Lučić. Za vrhunsku razinu u Operi brine se maestro Pier Giorgio Morandi kojega ste imenovali šefom dirigentom. Što njega kao gosta najvećih opernih kuća poput Scale, Metropolitana i Bečke državne opere motivira raditi upravo u Zagrebu?

Sretni smo što maestro Morandi u svom gustom rasporedu pronalazi vremena za rad s našim opernim ansamblom. Svakako ga motivira potencijal naših glazbenika u orkestru i zboru, ali i naši renomirani ali i mladi solisti kojima smo obogatili našu Operu te poticajna radna atmosfera. Zahvaljujući njegovu angažmanu, ali i timskom radu cijele Opere, publika i kritika izražavaju zadovoljstvo izvedbenom razinom opernih predstava.

Prošle ste godine pokrenuli novi Zagrebački operni festival koji je potvrdio važnost HNK u Zagrebu i u regiji. Na ovogodišnjem drugom izdanju temeljem ankete koja je provedena među publikom premjestili ste ga iz lipnja u rujan. Tko će sve gostovati sa svojim predstavama?

Sezonu ćemo otvoriti međunarodnim programom, tako će na samom početku gostovati Teatro São Luiz iz Lisabona s dramskom predstavom Pendulum, a na Zagrebačkom opernom festivalu Poljska kraljevska opera, SNG Maribor, Teatre Principal de Palma i Narodno pozorište Beograd. I u baletnom programu imat ćemo međunarodne zvijezde, primjerice Roberta Bollea i zvijezde milanske Scale koji će nastupiti na baletnim koncertima. Operne, baletne i dramske predstave drugih hrvatskih kazališta zagrebačka publika moći će vidjeti u okviru razmjene K‒HNK.

Uskoro ćete baletnom uspješnicom Ham­let Lea Mujića gostovati na Dubrovačkim ljetnim igrama. Koliko su takva gostovanja unutar i izvan sezone važna? Imate li u vidu koje međunarodno gostovanje nekog od ansambala?

Gostovanja su vrlo važna kako bismo i u drugim sredinama mogli pokazati naše umjetničke domete. Za sada bih istaknula planirana gostovanja zagrebačkog HNK kao što su npr. izvedbe dramske uspješnice Zbilja u Berlinu, hrvatskog opernog klasika Ero s onoga svijeta u beogradskoj nacionalnoj Operi, ali i gostovanja po Hrvatskoj, itd.

Hvala na razgovoru i puno uspjeha u ostvarenju svih planova za novu sezonu!

Molim, nema na čemu, s radošću vas iščekujemo!